Postoji jedna poslastica bez koje ne može da se zamisli nova godina I Božić.

Da li pogađate koja?

Slatkiš od kojeg vam zastaje dah i čiji miris vas vraća u detinjstvo, bez  koga ne mogu da se zamisle zimske čarolije i proslave, to je medenljak.

Da li sa bogato ukrašenim šarama ili  bez njih  tek njegov ukus je unikatan I neodoljiv. Svaka domaćica ima svoju tajnu kako priprema medenjake I mere za začine.  Bogat začinima, umereno sladak, punog ukusa, mekan I topi se ustima, savršen I univerzalan u isto vreme.

Poreklo medenjaka datira još iz starog Egipta od pre 2500 p.ne. , medjutim  u Evropu su ga sa istoka doneli krstaši I od tada je postao nezamenljiva praznična poslastica, uspešno čuva svoje prvo mesto i do današnjih dana. Prvo je bio medeni hleb, a onda kroz vreme dobijao je I nove začine, oblike i novo ruho. U 16 veku kraljica Elizabeta I  ih je oblikovala prema likovima svojih dvorjana I otuda običaj da se medenjaci oblikuju I kao čovečuljci. Bilo koji oblik, da li preliven čokoladom ili samo glazurom od šećera i limuna, ili pak bogato ukrašen tek svaki je za sebe remek delo sa jedinstvenim i neodoljivim ukusom.

Poljaci se jako ponose svojim medenjacima koji imaju ozbiljne začine od bibera i cimeta do raznih drugih dodataka.

Veruje se da poklanjanjem takve poslastice želite nekom blagostanje i zdravlje.

U Mađarskoj su visoko rangirani Debrecinski. U Srbiji su se medenjaci prodavali u licederskim radnjama i na vašarima. Izrađivali su ih licederi i voskari, majstori svojih zanata. Njihovi proizvodi su bili prava umetnička dela.

Najpoznatiji medenjaci su iz grada  Aachen-a, medenjaci koji su ukrašeni bademima. Stare fabrike medenjaka I danas čuvaju recepte I nikad ih ne odaju. Postoje I Nirnberški  medenjak koji je dobio ime po gradu NIrnbergu , koji u sebi pored začina sadrže I kandirano voće.

Sa ili bez kandiranog voća oni su čuvari istorije i kulture, lekoviti zalogaji, slatki poklončići, ljubazni znaci pažnje i ukusne poruke ljubavi. Zahvaljujući medenjacima možemo čitati istoriju kroz vekove, od drevnih civilizacija, preko srednjeg veka, do današnjih dana u kojima se uprkos modernim vremenima okrećemo starim ukusima.

Go top